Novosti

Svetski dan srca – Povežite se srcem!

Svetski dan srca obeležava se 29. septembra od 2000. godine sa ciljem da se ljudi širom sveta informišu o važnosti zdravlja srca, s obzirom na to da su kardiovaskularne bolesti vodeći uzrok smrti. Činjenica je da u Srbiji 52.000 ljudi umre od bolesti srca, a kardiovaskularne bolesti su najveći uzrok smrti u našoj zemlji.

Ovogodišnja kampanja povodom Svetskog dana srca poziva ljude da se POVEŽU srcima, s obzirom na to da i dalje traje epidemija virusa Covid-19, koja predstavlja dodatni rizik za sve srčane bolesnike. Ovi bolesnici imaju povećan rizik od teških oboljenja, a mnogi se zbog straha od zaraze ne usuđuju da odu na kardiloški pregled. Mnogi od njih su se, radi preventive, izolovali od svoje porodice.

Povezati se podrazumeva da svojim znanjem i uticajem pomognete sebi i svojim najbližima da žive zdrav život kakav zaslužuju, pogotovo u uslovima epidemije korona virusa.

Veliki značaj se ove godine pridaje tehnologiji i digitalnom svetu, s obzirom na to da uz pomoć različitih alata i aplikacija svakodnevno možete pratiti sopstvene otkucaje srca, korake, unos hrane i vode, kao i fizičku aktivnost.

Koji su najčešći uzroci nastanka kardiovaskularnih oboljenja?

Najčešći uzroci kardiovaskularnih oboljenja se mogu kontrolisati i lečiti. To su:

  • Visok krvni pritisak,
  • Visok nivo holesterola,
  • Gojaznost,
  • Upotreba duvana,
  • Fizička neaktivnost,
  • Šećerna bolest.

Da bi se na vreme otkrile kardiovaskularne bolesti radi se skrining kardiovaskularnog rizika. Skoro 85% prevremene smrtnosti i više od 50% obolevanja od infarkta srca i moždanog udara može da se spreči merama primarne prevencije – prestanak pušenja, redovna fizička aktivnost i pravilna ishrana mogu da pomognu u prevenciji.

Postoji saglasnost među vodećim stručnjacima da je najbolji način prevencije kardiovaskularnih bolesti prevencija rizičnih faktora u svim starosnim grupama, a naročito kod dece i omladine, s obzirom na to da je dokazano da rana pojava rizičnih faktora ima velike posledice u kasnijem životnom dobu.

Muškarci su populacija koja do odmakle starosti ima veći rizik od srčanih bolesti nego žene. Među muškarcima je veći procenat pušača, onih koji konzumiraju alkohol, imaju povišen nivo holesterola u krvi, abdominalnu gojaznost, što su sve nezavisni faktori rizika za kardiovaskularne bolesti. Kod žena, dijabetes i hormonalne promene u menopauzi povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti. Populacija starih ljudi je procentualno najviše zastupljena u kategoriji obolelih od ovih bolesti bolesti, što u prvi plan stavlja potrebu za promenom životnih navika i u ovim godinama.

Osnovne smernice za promenu načina života kod ljudi koji boluju od kardiovaskuarnih bolesti su:

  • Unapređivanje načina ishrane,
  • Prestanak upotrebe duvana,
  • Povećanje fizičke aktivnosti prilagođeno starosnom dobu i zdravstvenom stanju,
  • Smanjenje stresa,
  • Redukcija gojaznosti i povišenog krvnog pritiska.

Zakažite svoj kardiološki pregled u poliklinici Varnava putem telefona ili mail-a i na vreme sačuvajte svoje zdravlje:

018/4520-360
018/4520-361
018/4520-362

poliklinikavarnava@gmail.com